Lepota i ljubav u pokušaju spasavanja sveta
Rodio sam se u svetu mnogo lepšem,
slobodnijem i naprednijem od onoga kojem sad pripadam. Narušiti lepotu i sklad
bila je sudbina mnogih moje vrste. Lepota je bila retka i obožavana... i
iskorišćavana do mere totalne degradacije. Posebno od onih koji je nikada nisu
ni imali.
Degradacija lepote – degradacija sveta - sebičnost – imanentna propast bila je
sudbina našeg sveta. To je bila sudbina koja nam je određena. Bila nam je
potrebna nova lepota. Molio sam Veliku Majku da nam pošalje spas, i ona nam ih
je poslala.
Prvo je došla lepota. Dara[1]
ju je donela sa sobom – i mi smo je pratili gde god da bi krenula. Ali ovoga
puta ona nije bila sama. Uskoro za njom došla je ljubav... i otrovala nas ili
začarala – zar je bitno... ovoga puta ljubav je bila usmerena ka lepoti ne ka
sebbi.
Prevazići sebičnost bio je uslov opstanka
sveta. Ljudi su to vremenom shvatili. A kada su prihvatili tajnu postanja svet
je ponovo postao lepši.
Očevi našeg sveta
Bili su
naoružani samo svojim duhom i idejom koja ih je vodila, a razorili su
sve što im je predhodilo i stvorili učenja koja prkose vekovima. Svi su bili
Jevreji bez skoro ikakvih šansi po onima koji su ih okruživali ali su Isus,
Marks, Anštajn i Frojd ipak naprviavili najveći haos koji je svet ikada
video... i svaki od njih pojedinačno doprineo da se uzdignemo do mesta na kojem
se sad nalazimo...
A kako smo im mi zahvalili? Kako smo se
odnosili prema njihovim učenjima i plemenima koji su ih iznjedrili... Pitam se
hoće li nam doći i jedan novi mesija nakon svega što smo učinili protiv plemena
Izrailjevih...
Filozofija religije
Religija je umetnost onih koji ništa ne
stvaraju. Zato je Bog i insistirao na celibatu svojih poslanika.
Izgleda da nije znao da će zato sveštenici postati najveći kritičari bilo
kojeg ljudskog pokušaja da svet učine boljim.
Ili je možda znao – i time štitio svoje delo
od „poboljšanja“
Ili se možda bojao da ga čovek ne nadvisi
Ili su pojnajpre sve ove pretpostavke
smislili ljudi koji su se trudili da razumeju svet
Ambiciozna
Veličina žene počiva u odsustvi ambicija
tvrdili su naši stari. Ivana se nije slagala sa ovom zastarelom paradigmom. Sve
je učinila da se sa njim nikada ne pomiri, da je ne prihvati. Na kraju je
uspela da je promeni - samo snagom svojih
ambicija.
Duh željan sveta
Smrt je otpor koji telo pruža sopstvenoj
želji da proguta svet. Ali smrt koliko god bila konačna za telo ne utiče ni na
želju, ni na duh. Zato se duh iznova vraća po novo telo – u novom pokušaju da
razume, pokori i proguta svet. Tolika je njegova glad za onim što postoji van i
mimo njega.
Psihologija ljubavi
„U planu Stvaranja nije zabeleženo da čovek
treba da bude srećan“, tvrdio je Frojd. Adler i Jung nisu imali nameruu da se
pridržavaju plana... čak ni voljena Lu.
Podmlađen
Voditi ljubav sa mnogo mlađom ženom – to
iskustvo je iscrpljujuće i obogađujuće – shvatio je to konačno kada je nakon
toliko godina uronio ponovo u mladost. Svoju i njenu.
[1] Dara – ime Vavilonskog
porekla, doslovan prevod sa Persiskog – Prelepa i često se je titula koju nose
boginje u politeizmu Mesopotamije i Vavilona.
Нема коментара:
Постави коментар